Sadržaj:
- Razni uzroci halucinacija
- 1. Šizofrenija
- 2. Parkinsonova bolest
- 3. Alzheimerova bolest i drugi oblici demencije
- 4. Migrena
- 5. Tumor na mozgu
- 6. Charles Bonnet sindrom
- 7. Epilepsija
- 8. Invaliditeti
- 9. Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)
- Lijekovi također mogu potaknuti halucinacije
- Što treba učiniti kada se pojave halucinacije
Halucinacije su percepcija zvukova, mirisa, vida, okusa i osjećaja koje osjećamo, iako u stvarnosti fizički zapravo ne postoje. Taj se osjećaj može dogoditi bez ikakvog podražaja ili poriva. U osnovi, podrijetlo riječi "halucinacija" sadrži dva elementa, a to su snovi i zbunjenost. Stoga se halucinacije mogu protumačiti kao nešto nestvarno, zbunjujuće i privremeno. Mnogo je uzroka halucinacija, od kojih je jedan mentalna bolest poput šizofrenije ili problema s živčanim sustavom poput Parkinsonove bolesti. Da bismo saznali koji su čimbenici koji uzrokuju halucinacije, pogledajmo u nastavku.
Razni uzroci halucinacija
1. Šizofrenija
Više od 70% ljudi s ovim mentalnim poremećajem doživjet će vizualne halucinacije, a oko 60-90% moći će čuti glasove kojih nema. Međutim, neki mogu mirisati i okusiti nešto čega nema.
2. Parkinsonova bolest
Do polovice ljudi koji imaju ovo stanje ponekad vide stvari kojih nema.
3. Alzheimerova bolest i drugi oblici demencije
Obje ove bolesti uzrokuju promjene u mozgu koje mogu dovesti do halucinacija. To se može često događati ako se vaša bolest pogorša.
4. Migrena
Otprilike trećina ljudi s ovom vrstom migrenske glavobolje ima "auru", vrstu vizualne halucinacije. Aura obično izgleda poput šarenog polumjeseca.
5. Tumor na mozgu
Halucinacije mogu nastati ovisno o mjestu tumora u mozgu. Ako se tumor nalazi na području koje je povezano s vidom, tada možete imati vizualne halucinacije. Možda ćete vidjeti mrlje ili svijetle oblike. Tumori u drugim dijelovima mozga također mogu uzrokovati njušne i halucinacije okusa.
6. Charles Bonnet sindrom
Ovo stanje uzrokuje vizualne halucinacije kod ljudi sa zdravstvenim problemima poput degeneracije makule, glaukoma ili katarakte. U početku možda nećete shvatiti da je to halucinacija, ali na kraju ćete otkriti da ono što ste vidjeli nije stvarno.
7. Epilepsija
Napadaji praćeni epilepsijom mogu povećati vjerojatnost halucinacija. Tip koji dobijete ovisi o dijelu mozga koji je zahvaćen.
8. Invaliditeti
Ljudi s vrlo specifičnim senzornim problemima, poput sljepoće ili gluhoće, često imaju halucinacije. Gluhi ljudi često kažu da čuju glasove. Isto tako, osjetit će to oni koji su imali amputaciju noge fantomski ud (halucinacije su amputirali udove) pa čak i fantomska bol (halucinacije osjećaju bol u udu kojeg nema).
9. Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)
Oni s PTSP-om često imaju povratne informacije. Kad čuju određene zvukove ili otkriju određene mirise, prisjetit će se traume koju su proživjeli, primjerice tijekom ratova i nesreća, i mogu imati snažne povratne halucinacije određenih događaja. U vrijeme velikog stresa i u vrijeme tuge neki ljudi čuju glasove koji ih smiruju i mogu ih umiriti.
Lijekovi također mogu potaknuti halucinacije
Uz razne gore navedene bolesti, ilegalne supstance i droge, uključujući alkohol, marihuanu, kokain, heroin i LSD (dietilamid lizergične kiseline) također mogu izazvati halucinacije. Znanstvenici za mozak znaju da stimuliranje određenih dijelova mozga može uzrokovati halucinacije, utrnulost, trnce, pregrijavanje ili protok vode. Pacijenti s oštećenjem mozga ili degenerativnim problemima mogu osjetiti njušne halucinacije (gotovo uvijek neugodan miris) ili slušni gustator (kušanje halucinacija) koje mogu i ne moraju biti ugodne. Isto tako, određeni neurološki problemi, od relativno česte epilepsije do Ménièreove rijetke bolesti, povezani su s vrlo specifičnim, a ponekad i bizarnim halucinacijama.
Što treba učiniti kada se pojave halucinacije
Ako imate halucinacije, dobro je konzultirati se s liječnikom. Liječnik vam može propisati pimavanserin (Nuplazid). Ovaj je lijek učinkovit u liječenju halucinacija i zabluda povezanih s psihozom koja pogađa neke ljude s Parkinsonovom bolešću.
Mogu vam pomoći i seanse s terapeutom. Na primjer, kognitivna bihevioralna terapija, koja se fokusira na promjene u razmišljanju i ponašanju, pomaže nekim ljudima da bolje upravljaju svojim simptomima.
