Sadržaj:
- Što je anksiozni poremećaj?
- Koji su simptomi i karakteristike anksioznog poremećaja?
- Kako možete spriječiti anksiozne poremećaje?
- 1. Druženje s okolinom
- 2. Izvodite tehnike opuštanja
- 3. Redovito vježbanje
- 4. Naspavajte se dovoljno
- 5. Smanjite konzumaciju alkohola, nikotina i kofeina
- 6. Trenirajte mozak da ostane smiren
Sigurno su se svi osjećali zabrinuto u njegovom životu. Zašto? Obično je tjeskoba odgovor tijela na prijetnje iz vanjskog okruženja. Kad se osjećamo ugroženim opasnim stanjem, mozak tijelu šalje zapovijed da oslobodi spoj zvan adrenalin. Adrenalin stvara osjećaj budnosti i daje tijelu snagu da odgovori borba (napad) ili let (trčanje) . Međutim, anksiozni poremećaji ne mogu se smatrati običnom anksioznošću, jer je to oblik mentalnog poremećaja.
Što je anksiozni poremećaj?
Anksiozni poremećaji ili generalizirani anksiozni poremećaj je pretjerana tjeskoba i javlja se kontinuirano, popraćena simptomima koji ometaju svakodnevne aktivnosti i produktivnost. Anksioznost koju iskusite nije vrijedna pritiska što je zapravo doživljeno u životu.
Koji su simptomi i karakteristike anksioznog poremećaja?
Na temelju Smjernica za klasifikaciju dijagnoze mentalnih poremećaja u Indoneziji III, kaže se da osoba ima anksiozni poremećaj koji se može provesti ako:
- Oboljeli pokazuju tjeskobu koja traje gotovo svaki dan od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci i ne javlja se samo u određenim posebnim situacijama
- Simptomi uključuju stvari poput:
- Anksioznost (briga zbog loše sreće, poteškoće s koncentracijom)
- Motorna napetost (nemir, glavobolja, nemogućnost opuštanja, tresenje)
- Prekomjerno aktivan živčani sustav (znojenje, lupanje srca, bolovi u trbuhu, glavobolja, suha usta)
- Ako se dogodi kod djece, oboljeli će biti pretjerano nervozan.
Kako možete spriječiti anksiozne poremećaje?
1. Druženje s okolinom
Samoća i izolacija ranjivi su uvjeti koji pokreću tjeskobu. Spriječite ovu ranjivost interakcijom licem u lice s najbližim prijateljima ili pouzdanim ljudima. Odvojite vrijeme za redovite sastanke radi razmjene pritužbi i briga.
2. Izvodite tehnike opuštanja
Vježbanje tehnika opuštanja poput meditacije uma, opuštanja mišića i dubokog disanja može smanjiti simptome tjeskobe i povećati osjećaj opuštenosti i emocionalne smirenosti. Uz to, ne zaboravite štovati Boga da biste stekli duševni mir.
3. Redovito vježbanje
Vježba je prirodno sredstvo za ublažavanje tjeskobe. Svakodnevno se bavite 30 minuta aerobnih vježbi. Ritmičke aktivnosti koje uključuju udove, odnosno ruke i stopala, mogu proizvesti optimalan učinak. Primjeri ovih sportova su trčanje, plivanje ili ples.
4. Naspavajte se dovoljno
Nedostatak sna može pogoršati simptome anksioznosti, pa osigurajte sedam do devet sati kvalitetnog sna noću.
5. Smanjite konzumaciju alkohola, nikotina i kofeina
Alkohol i kofein mogu anksioznost pogoršati. U međuvremenu, čini se da nikotin, kojeg susrećemo u obliku cigareta, djeluje umirujuće. Zapravo, nikotin je snažan poticaj koji povećava razinu tjeskobe.
6. Trenirajte mozak da ostane smiren
Briga i tjeskoba mentalne su navike s kojima se možemo nositi ako možemo prepoznati obrasce i proučiti njihove karakteristike. Strategije poput pozitivnog razmišljanja i učenja prihvaćanja okolnosti mogu značajno smanjiti anksioznost.
Nakon što smo znali značenje, znakove, simptome i prevenciju, upoznajmo znakove anksioznog poremećaja što je prije moguće! Ne ustručavajte se kontaktirati zdravstvenog radnika ako vi, vaši prijatelji ili obitelj razvijete slične simptome.
