Sadržaj:
- 1. Previše ili premalo konzumiranja hrane
- 2. Povlačenje iz društvenog okruženja
- 3. Eksplozivna ljutnja
- 4. Nema rutinske tjelesne aktivnosti
- 5. Pušenje i konzumacija alkohola više nego obično
Osjećaj stresa prirodan je odgovor u suočavanju s raznim stvarima u svakodnevnom životu. Jedan od znakova ako netko nije u stanju pravilno upravljati stresom je promjena u ponašanju koja se razlikuje od svakodnevnih navika, pa čak i šteti zdravlju. Slijedi nekoliko primjera promjena ponašanja koje su često uzrokovane pretjeranim stresom i mogu imati negativan utjecaj na zdravlje.
1. Previše ili premalo konzumiranja hrane
Konzumacija previše i premalo poremećaj je prehrane, u ovom slučaju, kao psihološki odgovor nekome tko doživljava stres. Iako su uzrokovana istim čimbenicima, ova dva poremećaja prehrane imaju nekoliko razlika. Stanje konzumiranja viška hrane uzrokovano je tjelesnim odgovorom zbog povećane razine hormona kortizola i inzulina, što je popraćeno porastom hormona grelina, tako da netko tko je pod stresom nastoji dulje osjećati glad. U međuvremenu, premalo poremećaja u prehrani uzrokovano je gubitkom apetita zbog emocionalnih tegoba i stanja sličnih anoreksiji. Previše poremećaja prehrane imaju i muškarci i žene u odrasloj dobi, dok premalo poremećaja prehrane kada su pod stresom imaju tendenciju žene u dobi djece do adolescenata.
Učinci poremećaja prehrane zbog stresa uključuju prehrambene neravnoteže i pretilost. Međutim, veći utjecaj često doživi netko tko konzumira premalo hrane, uključujući smanjenje spolnih hormona, osteoporozu, poremećaje probavnog trakta, poremećaje zdravlja kože i kose te promjene u načinu spavanja. Gubitak apetita može se ponoviti, pogotovo ako je stresno stanje obično kronično.
Nastojanja da se prevladaju ove dvije stvari su smanjenje izloženosti izvorima stresa i njihov utjecaj na promjene u nečijim osjećajima. Tjelesna aktivnost može utjecati na nečije raspoloženje i poboljšati nečiji apetit, bez obzira želite li jesti pretjerano ili jesti premalo. Uz to, rasprava o problemima s kojima se suočavaju s najbližim ljudima pomoći će ublažiti stres koji se doživljava.
2. Povlačenje iz društvenog okruženja
To je znak da netko ne uspijeva minimalizirati utjecaj svog stresa. Povlačenje od najbliže osobe oblik je ponašanja tijekom depresije koji može biti uzrokovan stresom. Stresni uvjeti mogu dovesti do negativnog pogleda osobe na okolno okruženje i na sebe, smanjujući time uvažavanje (vlastita vrijednost) sebi i eliminira zadovoljstvo u interakciji s okolinom. Ovo će stanje pogoršati reakciju tijela na stres, uzrokujući prekomjernu proizvodnju hormona stresa.
Prije rješavanja problema povezanih s komunikacijom s drugim ljudima, postoji nekoliko stvari koje možete učiniti za suočavanje sa stresom i depresijom:
- Opuštanje - To se može učiniti reguliranjem vašeg disanja i izgradnjom pozitivnog pogleda na probleme s kojima se suočavate, tako da vam može pomoći u ponovnoj izgradnji samopouzdanja u komunikaciji.
- Prepoznajte strah - Znajući čega se bojite, lakše ćete se nositi s tim i spriječiti povratak straha.
- Pretpostavimo da komunicirate s nekim koga poznajete - ovo vas može opustiti i podsjetiti vas da niste sami. Također vam može pomoći da ljubaznije komunicirate s onima oko sebe.
3. Eksplozivna ljutnja
Ljutnja je odgovor u obliku emocija koji uzrokuje agresivno ponašanje poput nasilja. To je usko povezano s reakcijom tijela na stres koji doživljava osoba. Hormoni stresa povećat će izlučivanje adrenalina zbog čega srce brže kuca. Kao rezultat, u ovom stanju teže se opuštamo i postajemo razdražljiviji. To treba izbjegavati jer izbacivanje bijesa nasiljem stvara razne druge probleme koji potencijalno mogu postati novi izvor stresa za nas same.
Kada nam je teško opustiti se, krvni tlak ima tendenciju biti viši nego inače. To uzrokuje da je netko tko je ljut zbog stresa izloženiji riziku od raznih poremećaja poput srčanog i moždanog udara. Izbjegavanje ili odvraćanje pažnje od izvora stresa kada ste ljuti glavni je način da se opustite. Osim toga, izbjegavajte neke stvari zbog kojih možete biti podložni razdražljivosti kada ste pod stresom, poput jedenja viška hrane i konzumiranja viška šećera i kofeina kada ste umorni ili imate puno stvari o kojima trebate razmišljati.
4. Nema rutinske tjelesne aktivnosti
To je zato što se osoba pod stresom povlači iz različitih aktivnosti, od kojih je jedna sport. To se može dogoditi bilo kome i prouzročiti poremećaj u rutini vježbanja, što rezultira time da tijelo može lakše ugojiti jer stresni uvjeti mogu potaknuti veće nakupljanje masti. Vježbanje čak i sa manjim intenzitetom kada ste pod stresom može vam pomoći da se opustite jer pomaže u proizvodnji endorfina i poboljšava vaše raspoloženje kako biste mogli bolje proći kroz vrijeme stresa.
5. Pušenje i konzumacija alkohola više nego obično
I pušenje i konzumacija alkohola nezdravo su ponašanje u životnom stilu, ali uvriježeno je mišljenje da mogu ublažiti posljedice stresa na osobu. Sadržaj cigareta poznat kao nikotin može lako doći do mozga i utjecati na njega da pokreće lučenje hormona dopamina koji daje smirujući učinak za oko 8 sekundi. U međuvremenu, konzumacija alkohola može usporiti emocionalni odgovor tijela na stres kao što su tjeskoba, pritisak i nervoza.
Unatoč tome, ne ublažava stresno stanje koje osoba doživljava, čak može prouzročiti veće zdravstvene posljedice poput povišenog krvnog tlaka, oštećenja mišićnog tkiva i smanjenog unosa kisika u krv.
Ako pušite i pijete alkohol, imajte na umu da to neće riješiti vaš problem ili ublažiti stres. Izbjegavajte konzumiranje viška alkohola i cigareta kad ste pod stresom i nemojte čekati da stres nestane i prestane. Smirivanje i izbjegavanje pristupa cigaretama ili alkoholu najbolji su načini za rješavanje ovisnosti kada ste pod stresom.
